U Istri predstavljena
Antologija crnogorske narodne proze
U izdanju Matice crnogorske početkom ožujka '25-te objavljena je antologija crnogorskih narodnih priča „Potopno vrijeme“, četvrta u nizu knjiga crnogorske narodne usmene proze. Prethodila su joj izdanja antologija crnogorskih narodnih bajki „Vilina gora“, narodnih legendi „Vatra samotvora“ i crnogorskih narodnih basni „Kad je sve zborilo“.
U organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore ''Bujština'' Umag ovo vrijedno četvoroknjižje predstavljeno je istarskoj čitalačkoj publici i ljubiteljima knjige.
Po pozivu Društva na duženje uz knjigu, u prostoru gradske knjižnice grada Umaga održana je književna večer i promocija antologije crnogorske usmene proze uz gostovanje predsjednika Matice crnogorske magistra Ivana Jovovića i generalnog sekretara Matice crnogorske Ivana Ivanovića iz Podgorice.
Upravo izdavanjem ove dragocjene antologije crnogorske usmene proze, Matica crnogorska istovremeno je i inaugurirala novu biblioteku u svom izdavalaštvu pod nazivom „Crnogorska narodna književnost“.
Književnu je večer u ime domaćina otvorila i prisutnima riječi dobrodošlice uputila predsjednica Društva Ružica Mitrović Maurović. Obrativši se, izrazila je veliko zadovoljstvo što će se zahvaljujući upravo Matici crnogorskoj i prisutnim gostima iz Crne Gore, ljubiteljima književnosti predstaviti rad ove ustanove kao i jedan u nizu njihovih projekata - renomiranu antologiju crnogorsku narodne proze u četvoroknjižju, nastalu dugogodišnjim radom priređivača izvornog izdanja na odabiru i prikupljanju autentičnih proznih narodnih iskaza nastalih na crnogorskom tlu tijekom stotina godina što iz dostupne literature, što komunikacijom sa suvremenicima koji su ih pamtili ili zapisivali.
Priređivač prvog izdanja antologije štampanog sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, bio je istaknuti povjesničar umjetnosti, montenegrist, začetnik nauke o crnogorskom jeziku i književnosti, antologičar Radoje Radojević, a po njegovoj iznenadnoj i nikad do kraja razjašnjenoj smrti, bremenitu je zaostavštinu preuzeo i dugogodišnji rad uspješno dovršio njegov brat, naučnik i istraživač Danilo Radojević.
Po uvodnoj riječi predsjednice večer se nastavila razgovorom koji je s gostima vodila moderatorica, članica društva gospođa Milanka Marić.
1993. godine na Cetinju grupa istaknutih crnogorskih intelektualaca pokrenula je rad Matice crnogorske koja je zakonom utemeljena kao kulturna ustanova čija je osnovni smisao, zadatak i programska djelatnost afirmacija, njegovanje i zaštita crnogorskog nacionalnog, državnog, kulturnog i jezičnog identiteta kako u Crnoj Gori tako u iseljeništvu'' u predstavljanju programskih djelatnosti Matice crnogorske rekao je njen predsjednik Ivan Jovović. Imamo veliki broj izdanja iz oblasti povijesti, etnologije, humanističkih nauka i tema koje tretiraju suvremenu društvenu zbilju, a osim izdavalaštva organiziramo međunarodne izložbe dostupnije široj publici, kao na primjer izložba posvećena 13. Julu 1941. godine, prvom antifašističkom ustanku u porobljenoj Evropi i izložba ''Srednjovjekovno ćirilsko crnogorsko štamparstvo''.
Moram istaknuti da Crnogorci u svijetu nisu prepoznati samo kao ratnički narod što nas je obilježilo kroz povijest već i kao narod knjige, jer samo četiri slovenska naroda Crnogorci, Hrvati, Ukrajinci i Česi imaju inkunabule – knjige koje se štampaju u XV stoljeću, a na prelasku iz XV. u XVI. stoljeće imamo više od desetak štampara, što znači da knjiga nije bila izolirani incident kulture na crnogorskom prostoru. No, nastupajuća invazija Osmanlija uzrokovala je primjerice da prva državna štamparija dinastije Crnojevića prestane sa radom, a nastavak štamparske djelatnosti imamo u Veneciji gdje mnogi crnogorski štampari kao Božidar i Vicko Vuković nastavljaju svoju djelatnost. Zbog kulturnog diskoninuiteta koji je postojao od XV. do XIX. stoljeća kada se crnogorski narod borio za slobodu u velikoj osmanskoj imperiji i kao svijetla točka ondašnjih okolnosti izborio svoju slobodu i verificirao je međunarodno, jedini način da opstane u tom kontekstu je bila narodna književnost odnosno narodna pripovijedanja kroz kazivanja priča, legendi, basni i bajki. Dakle, ono što su nekad slušali u svojim kamenim kućama i kulama uz ognjište u večernjim zimskim satima su kazivanja na kojima su se podizale generacije i transgeneracijski su se prenosile s koljena na koljeno. Tako da iako bi rekli da bajke, basne, kazivanja i legende su prije svega namijenjene mladima, što prvenstveno i jesu one itekako nose nacionalni duh jednog vremena jer na osnovu toga se i mi arhetipski ponašamo, onako kako su naši preci stoljećima bili oblikovani.
Ovo drugo izdanje koje smatramo svojevrsnim omažom braći Radojević koji su toliko učinili za crnogorsku kulturu, crnogorski jezik i nacionalni identitet Crnogoraca, štampano je s razmakom od četrdeset godina u kojima su se okolnosti promijenile, promijenio se cijeli državni kontekst, država i jezik. Naime, jedini narod koji nije imao pravo da jezik nazove svojim imenom, a složit će te se da Crnogorca uvijek možete po jeziku prepoznati, bili su Crnogorci koji su pričali po normi tadašnjeg standarnog jezika. Ovo novo izdanje napisano je crnogorskim jezikom, novim grafemama odnosno slovima kojima mi govorimo u svakodnevnom životu, a koje na osnovu Bečkog dogovora iz sredine XIX. stoljeća mi nismo mogli u zvaničnoj korispondenciji koristiti, kao što nismo mogli koristiti jotovanu verziju jezika kao na primjer djevojka - đevojka i slično, a što je danas dubletima omogućeno - da koristimo ono što je tradicija naših predaka, istaknuo je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike koja u povijesti Crne Gore nije imala linearni razvoj prvo izdanje antologije objavljene tijekom sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća palo je u zaborav. Stoga je razumljivo da je glavni motiv za novo izdanje Matice Crnogorske, ovo prozno ostvarenje koje govori o načinu mišljenja i sistemu vrijednosti, u kojoj je sadržan dio naše duhovne baštine i koje upotpunjava kulturno povijesni kontekst ukupne zaostavštine crnogorskog naroda, bio očuvanje usmene književnosti na kojoj smo svi odrasli i afirmacija nacionalnog i kulturnog i jezičnog identiteta. Dakle, novo izdanje ove antologije tematski, odnosno sadržajem se ne razlikuje od prvog izdanja, osim u određenim objašnjenjima nekih već danas arhaičnih riječi, dodana je numeracija priča radi lakšeg snalaženja čitalaca, uz napomenu da štampano na crnogorskom jeziku, u jotovanoj varijanti, kakav je, inače, bio govorni jezik naših predaka naglasio je Jovović.
Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i jedan od urednika ovog izdanja istaknuo je da su braća Radojevići priređujući antologije vodili računa da obuhvate kompletan etnogeografski prostor Crne Gore. Legende, bajke, basne i priče sadržane u ovim izborima nastajale su u krajevima širom Crne Gore, one su autentično zabilježene, tematski podijeljene i predstavljaju svojevrsni vrhunac istraživačkog i terenskog rada na prikupljanju crnogorskog narodnog stvaralaštva.
Čitajući samo predgovore i pogovore braće Radojević dobijemo cjelovitiju predstavu o crnogorskoj usmenoj književnosti i shvatimo da oni na svojevrstan način predstavljaju izuzetne studije o crnogorskoj narodnoj književnosti. Ovi tekstovi nam otkrivaju i niz neobično važnih činjenica kao na primjer da pored crnogorskog naroda niti jedan drugi slovenski narod na Balkanu nema toliki broj narodnih basni da bi ih mogao objaviti kao posebnu knjigu – rekao je Ivanović. Istaknuvši značaj ovih antologija za očuvanje bogate usmene baštine i njihovu ulogu u edukaciji novih generacija generalni sekretar Matice crnogorske najavio je i plan Matice da se antologija ilustrira kako bi se približila najmlađoj čitalačkoj publici, da se priredi i audio izdanje čime bi ovaj projekt korespondirao suvremenim metodama prezentacije kulturne baštine, te radi približavanja ovog dijela crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva novim generacijama čitalaca da se prevede na engleski, francuski, talijanski i španjolski jezik.
''Antologiju crnogorske narodne proze'' trebalo bi da ima u porodičnoj biblioteci svaki crnogorski dom, kako u Crnoj Gori tako i u iseljeništvu, jer ovom četvoroknjižju date su slike i cjelokupna iskustva stoljećima nataložene usmene tradicije i povijesti generacija naših predaka zaključili su naši gosti zahvalivši na gostoprimstvu i organizaciji.
Antologija je posjetom Istre u suradnji s Društvom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Pula, predstavljena i u najvećem gradu Istarskog poluotoka gdje je u gradskoj knjižnici program vodila je Nina Petrović. Prisutnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Pule prof. dr Vito Paoletić izjavivši zadovoljstvo što je prisustvovao i pohvalio izdavački projekat Matice crnogorske kao bitan za razumijevanje crnogorskog identiteta i prožimanje kultura susjednih slovenskih naroda.
Kao nacionalna ustanova kulture, ostajemo otvoreni za saradnju sa našim hrvatskim prijateljima u oblastima od zajedničkog interesa, prije svega, građenjem interkulturalnih relacija između dva naroda a vaše su zajednice poželjan parter za iniciranje i realizaciju takvih projekata poručio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Tekst: Ružica Mitrović Maurović
Foto: Moris Maurović